Staro, a opet aktualno pitanje. Iako mi je to prije par godina bilo nezamislivo, počela sam čitati knjige s ekrana. Međutim... Bila sam jučer na predstavljanju nove izdavačke kuće Mitopeja i jako me se dojmilo kako oni to rade; knjige su luksuzno opremljene i uistinu je neusporedivo čitati jednu tako kvalitetno uvezanu i opremljenu knjigu i čitati s Kindlea. Čini mi se da se rijetko tko još trudi vratiti knjigu u modu.
Čitate li s papira ili ekrana? Što mislite hoće li se knjiga u budućnosti održati ili će samo luksuzna i kolekcionarska izdanja preživjeti digitalizaciju?
Izumire li knjiga?
-
MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Pišem s tableta pa će sve biti malim slovima. Do sutra. 
Meni je svejedno je li ekran ili papir. Pod stare dane čak mi je i draži ekran jer mogu prilagoditi veličinu slova. Bitan mi je sadržaj.
I uvijek je bio.
Kad se samo sjetim luksuznih izdanja o zeničkoj željezari ili čemu sličnom...
Daleko od toga da ne volim osjetiti papir pod prstima i miris knjige. No s druge strane, kad pomislim koliko nam je dugo trebalo da usvojimo džepnu knjigu, i kao pojam i kao zbilju. A vani uredno izdaju najprije tvrdo ukoričeno izdanje, za snobove, a onda od zarađene love tiskaju džepnu varijantu. Zarade dodatno, a svatko može kupiti knjigu. Badava.
Kod nas, široko shvaćeno, svojevremeno je to pokušao izdavač iz Gornjeg Milanovca. Mislim da su u pitanju bile Dečje novine ili tako nekako. Izdavali su stripove, kaubojce i krimiće u golemim nakladama, a od zarade tiskali Kulture Istoka. Časopis koji je u Jugi čitalo možda stotinjak ljudi, kupovalo deset puta manje.
Meni je svejedno je li ekran ili papir. Pod stare dane čak mi je i draži ekran jer mogu prilagoditi veličinu slova. Bitan mi je sadržaj.
I uvijek je bio.
Kad se samo sjetim luksuznih izdanja o zeničkoj željezari ili čemu sličnom...
Daleko od toga da ne volim osjetiti papir pod prstima i miris knjige. No s druge strane, kad pomislim koliko nam je dugo trebalo da usvojimo džepnu knjigu, i kao pojam i kao zbilju. A vani uredno izdaju najprije tvrdo ukoričeno izdanje, za snobove, a onda od zarađene love tiskaju džepnu varijantu. Zarade dodatno, a svatko može kupiti knjigu. Badava.
Kod nas, široko shvaćeno, svojevremeno je to pokušao izdavač iz Gornjeg Milanovca. Mislim da su u pitanju bile Dečje novine ili tako nekako. Izdavali su stripove, kaubojce i krimiće u golemim nakladama, a od zarade tiskali Kulture Istoka. Časopis koji je u Jugi čitalo možda stotinjak ljudi, kupovalo deset puta manje.
-
Stitch
- Head Honcho
- Posts: 16389
- Joined: 17 Sep 2011, 23:06
- Has thanked: 42 times
- Been thanked: 31 times
- Gender:
- Contact:
Čitam i papirnate i elektroničke knjige. Svejedno mi, u principu. Klasična izdanja ljepše izgledaju, rijetko kad naiđem na pravilno napravljen .pdf ili .epub-format - osim kad je riječ o knjigama koje se kupuju, naravno. Tada to bude profesionalno obavljeno, s uvodom i kazalom.
Ne mislim da će išta izumrijeti, sve ima svoju svrhu, mjesto i vrijeme.
Ne mislim da će išta izumrijeti, sve ima svoju svrhu, mjesto i vrijeme.
Potpisi su za budale.
-
Eks
- Posts: 21733
- Joined: 18 Sep 2011, 18:25
Meni dugo to nije bilo to i nedavno sam se iznenadila da mi je postalo posve jednako što se doživljaja tiče. Jučer me zagolicalo jer lijepo je imati knjigu na čijoj se opremi uistinu radilo, međutim, nisam imala trenutno novca. Sadržaj je naravno najbitniji.MmeTipfeler wrote: ↑13 May 2018, 00:48Pišem s tableta pa će sve biti malim slovima. Do sutra.
Meni je svejedno je li ekran ili papir. Pod stare dane čak mi je i draži ekran jer mogu prilagoditi veličinu slova. Bitan mi je sadržaj.
I uvijek je bio.
Kad se samo sjetim luksuznih izdanja o zeničkoj željezari ili čemu sličnom...
Kod nas su knjige općenito preskupe. Nije to nešto što si čovjek može redovno priuštiti. Džabe i najbolji omot, ako ga nema tko kupiti. Ipak, ako bih i kupovala papirnato izdanje, ne bih više uzimala ono što se ni po čemu ne razlikuje od doživljaja čitanja s ekrana nego nešto kvalitetnije. Ili neki klasik ili nešto onako uređeno kao maloprije spomenuto. Nekako, ne isplati mi se. Doduše, do nekih stvari i ne mogu doći drukčije, tipa zbirke poezije nekog domaćeg autora, mogu jedino kupiti dok ne dođu na elektroničke knjige. No nije da hrlim za tim, jedino sve Tomaševe imam :groupie:.Daleko od toga da ne volim osjetiti papir pod prstima i miris knjige. No s druge strane, kad pomislim koliko nam je dugo trebalo da usvojimo džepnu knjigu, i kao pojam i kao zbilju. A vani uredno izdaju najprije tvrdo ukoričeno izdanje, za snobove, a onda od zarađene love tiskaju džepnu varijantu. Zarade dodatno, a svatko može kupiti knjigu. Badava.
Kod nas, široko shvaćeno, svojevremeno je to pokušao izdavač iz Gornjeg Milanovca. Mislim da su u pitanju bile Dečje novine ili tako nekako. Izdavali su stripove, kaubojce i krimiće u golemim nakladama, a od zarade tiskali Kulture Istoka. Časopis koji je u Jugi čitalo možda stotinjak ljudi, kupovalo deset puta manje.
-
MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
-
MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Čitam malo o Mitopeji: link.
Za mene je ovo bezvezno pretjerivanje - mislim na zaštitnu kutiju. Bogati, pa ne živimo više u srednjem vijeku.
Nordijska mitologija (...) moći će se kupiti po cijeni od 150 kuna, uz mogućnost kupnje sa zaštitnom kutijom za dodatnih 75 kuna. Ovo prvo izdanje strogo je ograničeno na 500 primjeraka, tako da svaka knjiga nosi svoj redni broj, jer načinima izrade i postupcima dorade neće moći biti ponovljena.
Bolje bi bilo da su angažirali lektora, bar da Severu sredi enklitike. Pročitala sam Norse Mythology na engleskome, a imam i tekst. Nikada ne bih mijenjala svoje elektroničko izdanje za ovaj prijevod, bez obzira na korice i zaštitnu kutiju.
Link.
Za mene je ovo bezvezno pretjerivanje - mislim na zaštitnu kutiju. Bogati, pa ne živimo više u srednjem vijeku.
Nordijska mitologija (...) moći će se kupiti po cijeni od 150 kuna, uz mogućnost kupnje sa zaštitnom kutijom za dodatnih 75 kuna. Ovo prvo izdanje strogo je ograničeno na 500 primjeraka, tako da svaka knjiga nosi svoj redni broj, jer načinima izrade i postupcima dorade neće moći biti ponovljena.
Bolje bi bilo da su angažirali lektora, bar da Severu sredi enklitike. Pročitala sam Norse Mythology na engleskome, a imam i tekst. Nikada ne bih mijenjala svoje elektroničko izdanje za ovaj prijevod, bez obzira na korice i zaštitnu kutiju.
Link.
-
Stitch
- Head Honcho
- Posts: 16389
- Joined: 17 Sep 2011, 23:06
- Has thanked: 42 times
- Been thanked: 31 times
- Gender:
- Contact:
Hah, pokojni je Vončina svojedobno govorio o pripremi kolekcionarskog izdanja Belostenčeva Gazofilacija, u kožu uvezanog, s popratnom dokumentacijom. To bih rado imao. Općenito me ideja o luksuznim izdanjima starih knjiga privlači. 
Potpisi su za budale.
-
MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
-
MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
-
MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Nije Biblija, nego De veteris instrumenti viris illustribus commentarium. 
-
MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Evo početka teksta koji čita ova kreštalica.
Thor, god of thunder, mightiest of all the Aesir, the strongest, the bravest, the most valiant in battle, was not entirely awake yet, but he had the feeling that something was wrong. He reached out a hand for his hammer, which he always kept within reach while he slept.
He fumbled around with his eyes closed. He groped about, reaching for the comfortable and familiar shaft of his hammer.
No hammer.
Thor opened his eyes. He sat up. He stood up. He walked around the room.
There was no hammer anywhere. His hammer was gone.
Svjesna sam toga da, osim najjednostavnijih rečenica, dva prevodioca nikada neće tekst prevesti apsolutno jednako, no o nekim bi sitnicama ipak trebalo voditi računa, a nije u pitanju samo zamjenička deklinacija pridjeva kao što je T(h)orov. (Još se kolebam u transkripciji, odnosno nisam se time nikada pozabavila.) Recimo, prevesti no hammer sa "nije bilo malja", upotrebljavati svršeni prezent umjesto aorista ubija tekst. Ropska uporaba posvojne zamjenice prema engleskome predlošku nešto je u čemu griješe početnici, a Cvetković Sever bome nije početnik. Ponavljanje "iz postelje" jest doduše stilska figura, ali je nepotrebno dodana. Last but not least jer ne znate cijelu priču, ali nipošto nije posrijedi "vjenčanje", nego "svadba". S obzirom na kontekst, bila bih čak u napasti da upotrijebim riječ pir.
Užasnuli su me ogeri. Ogre je teško dobro prevesti, slažem se, ali i na francuskome i engleskome označava diva-ljudoždera te se kao takav javlja posvuda u književnosti - Tolkienovi orci njegovi su lingvistički potomci. Frost giants nisu pak "mrazovi i divovi", nego "mrazni divovi".
No kao što cucullus non facit monachum, tako ni lijepe korice i tvrd uvez ne znače i dobar prijevod. Da ne duljim - nisam plaćena za redakturu prijevoda, nego se besplatno zgražam.
Thor, god of thunder, mightiest of all the Aesir, the strongest, the bravest, the most valiant in battle, was not entirely awake yet, but he had the feeling that something was wrong. He reached out a hand for his hammer, which he always kept within reach while he slept.
He fumbled around with his eyes closed. He groped about, reaching for the comfortable and familiar shaft of his hammer.
No hammer.
Thor opened his eyes. He sat up. He stood up. He walked around the room.
There was no hammer anywhere. His hammer was gone.
Svjesna sam toga da, osim najjednostavnijih rečenica, dva prevodioca nikada neće tekst prevesti apsolutno jednako, no o nekim bi sitnicama ipak trebalo voditi računa, a nije u pitanju samo zamjenička deklinacija pridjeva kao što je T(h)orov. (Još se kolebam u transkripciji, odnosno nisam se time nikada pozabavila.) Recimo, prevesti no hammer sa "nije bilo malja", upotrebljavati svršeni prezent umjesto aorista ubija tekst. Ropska uporaba posvojne zamjenice prema engleskome predlošku nešto je u čemu griješe početnici, a Cvetković Sever bome nije početnik. Ponavljanje "iz postelje" jest doduše stilska figura, ali je nepotrebno dodana. Last but not least jer ne znate cijelu priču, ali nipošto nije posrijedi "vjenčanje", nego "svadba". S obzirom na kontekst, bila bih čak u napasti da upotrijebim riječ pir.
Užasnuli su me ogeri. Ogre je teško dobro prevesti, slažem se, ali i na francuskome i engleskome označava diva-ljudoždera te se kao takav javlja posvuda u književnosti - Tolkienovi orci njegovi su lingvistički potomci. Frost giants nisu pak "mrazovi i divovi", nego "mrazni divovi".
No kao što cucullus non facit monachum, tako ni lijepe korice i tvrd uvez ne znače i dobar prijevod. Da ne duljim - nisam plaćena za redakturu prijevoda, nego se besplatno zgražam.
-
Nukac
- Davorich
- Posts: 6775
- Joined: 11 Feb 2017, 14:02
- Location: Malo tu, malo tam
- Has thanked: 6 times
- Been thanked: 90 times
Ja sam još uvijek klasičar - samo papirnata izdanja knjiga. Još uvijek nemam Kindle.
S obzirom koliko knjiga imam u stanu, ponekad razmišljam da je vrijeme za promijenu. Svako malo treba kupit neku policu, a i prašina se skuplja.
S obzirom koliko knjiga imam u stanu, ponekad razmišljam da je vrijeme za promijenu. Svako malo treba kupit neku policu, a i prašina se skuplja.
-
MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Ameri imaju nevjerojatno velike naklade. Uglavnom je riječ o kojekakvome smeću, no čak se ni to ne čita. Dakle, oni se ne pitaju izumire li knjiga, nego kao da kažu: "Krepala dabogda!"
-
haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Zato im i jest bio najrazumljiviji predsjednički kandidat s vokabularom školarca iz četvrog razreda o.š.
http://www.newsweek.com/trump-fire-and- ... ama-774169
http://www.newsweek.com/trump-fire-and- ... ama-774169
what we've got here is failure to communicate
