I ovo treba dijete u osnovnoj školi da uči, nevjerovatno zaista koliko je to zbunjujuće i netačno i nelogično. Podješ od tri značenja za koje priloge koristimo, od jedno petnaest drugih još, i uzmeš poslovicu i eto definicije korisne, glagol je na neki način prilog. I dobro, da podjemo od značenja baš kad je to osnov bio za ovu klasifikaciju, to bi onda moralo da znači da je i "pjevam" u "Idem kući i pjevam" prilog ili možda nije? Možda autor smatra da "Idem kući pjevajući" ne znači isto što i "Idem kući i pjevam", ko zna. I onda kad glagol ne uzima objekat to nekako da složiš tako značenjski, ali kako u ovom primjeru sa "uputivši" da se smisleno objasni da je "uputivši" glagolski oblik koji ima funkciju priloga, kad "uputivši" za sebe nema smisla ni u jednom kontekstu bez bar jednog objekta, a u ovom slučaju bez dva objekta.U prethodnom poglavlju pričali smo o glagolskim pridevima. Slično stoje stvari i sa glagolskim prlozima.
To su, dakle, na neki način glagoli a na neki način prilozi.
Izvedeni su od glagola. Glagolski prilog prošli dobija se od infinitivne (aoristne) osnove: proći - prođoh - prošavši. Glagolski prilog sadašnji se dobija od prezentske osnove: sadimo - sad - sade - sadeći.
S druge strane, imaju funkciju priloga. Dakle, služe čemu i inače prilozi služe, da pojasne kako, kada ili gde se nešto dešava, Primer je izreka: idem kući pevajući. Dakle, kao kad bismo rekli: idem kući peške, ili idem kući kolima, ili idem kući zamišljeno, ili idem kući sutra.
Nedavno se našao sa šefom u liftu i bilo mu je iznimno neugodno kad je šef pogledao na sat, uputivši mu znakovit pogled.
Ako nešto nazovemo glagolskim prilogom ili glagolskim pridjevom, a već smo definisali kategorije pridjeva, glagola i priloga, onda to nije kategorizacija nego haos koji je elementarno nelogičan. Ne znam na koji način takav gramatički model nekome može da posluži ako definišemo riječ kao pomalo glagol a pomalo pridjev ili prilog ili kako već. U Kejmbridžovoj gramatici engleskog jezika u definisanju glagola, imenica, predloga itd. se daje gomila objašnjenja zašto neku riječ svrstavamo u neku ovih grupa a ne u neku drugu, i za svaku kategoriju se daju uporedne analize sa drugim kategorijama riječi. Jedino ako postoje neki medjusobno isključujući kriterijumi za klasifikovanje riječi uopšte ima smisla razmišljati o kategorizaciji riječi. Značenje riječi je jasno jedan o kriterijuma u kategorizaciji, ali samo jedan od velikog broja kriterijuma koji se koriste, sve što znamo o gramatičkim i značenjskim karakteristikama riječi se uzima u obzir.
Primjeri "Idem kući pješke" i "Idem kući kolima" zaista jasno govore o tome koliko je važno razlikovati formu od funkcije kad se razmišlja o strukturi rečenice. To što imenica "kolima" i prilog "pješke" imaju slične funkcije i interpretacije u ovom kontekstu ne znači da je "pješke" imenica ni da je "kolima" prilog. Drugo, i jednako važno, sintaktički konstituenti u rečenici mogu imati formu riječi, fraze ili rečenice, i bilo koju od ovih parafraza koje je autor iskoristio da bi objasnio kako je "pjevajući" prilog, možemo da dopunimo sa bilion drugih načina da kažemo isto, u različitim formama. I da bi ispoštovao ovu svoju logiku sa istim značenjima proizveo bi smiješan haos u analizi rečenice i terminologiji koju koristi , na primjer ovo "Idem kući zamišljeno" naravno ima isto značenje kao i "Idem kući duboko zadubljen u misli" i onda bi morali, ako želimo da to o čemu pričamo ima elementarnog smisla morali da kažemo da je "zadubljen" pridjevski prilog, to bi jednostavno bio neophodan termin u tom slučaju, jer je "uputivši" u "uputivši mu znakovit pogled" definisao kao glagolski prilog.
"Uputivši" u ovoj rečenici naravno nije sintaktički konstituent u ovoj gore rečenici i naravno ni značenjski se ne može izdvojeno analizirati jer to nema smisla,. Čitava zavisna rečenica "uputivši mu znakovit pogled" je konstituent, i upravo ovo utvrdjivanje šta s čim ide u rečenici je osnova za svaku vrstu testova i analiza u sintaksi jezika.
A "uputivši mu znakovit pogled" ili "pjevajući" u ovim primjerima su rečenice čiji podrazumijevani subjekat je u glavnoj rečenici, glagolske forme ći i ši nisu markirane za vrijeme, rod ili broj i nema ni potrebe jer te informacije daje glagol u glavnoj rečenici. Podrazumijevani subjekat je najčešće subjekat glavne rečenice mada ne mora da znači:
Uzimajući u obzir šta se sve izdešavalo, on može da bude zadovoljan kako se to završilo.
Subjekat rečenice "Uzimajući u obzir šta se sve izdešavalo" naravno nije subjekat glavne rečenice, odnosno "on", subjekat tražimo van rečenice i jezika, zaključujemo na osnovu konteksta, i to bi značilo ili da ja lično cijenim situaciju i uzimam činjenice u obzir, ili "mi" uzimamo činjenice u obzir, možda sa malom razlikom u tumačenju.
Da skratim, mada jeste teško skratiti s obzirom o kakvom se džumbusu terminološkom i konceptualnom radi u ovoj našoj gramatici, nije moguće, i baš nije moguće dokučiti logikom kako to da pod nečim što smo nazvali "glagolski oblik" što bi trebalo, bar se nadam, da znači "oblik glagola", pod neličnom podgrupom nalaze pridjevi i prilozi, i nijedan termin koji je "glagol" Evo nasumičan izvor http://www.opsteobrazovanje.in.rs/srpsk ... ki-oblici/:
a pod ličnom podgrupom se nalaze forme glagolskih vremena, što je zaista još smiješnije, ne pominje se infleksija glagola za rod i broj, i glagolski oblik glagola "gledati" u perfektu, glasi kako vele: gledao sam itd. pa za ova egzotična vremena bijah gledio, bio sam gledio itd. Nevjerovatno zaista, tri glagola su "glagolski oblik" glagola gledati.Nelični glagolski oblici
Ovi glagolski oblici se ne menjaju po licima i nemaju značenje predikativnosti (nisu predikati). U rečenici su glagolske odredbe (adverbijali) ili atributi, a mogu biti i sintaksička ili leksička dopuna. Svi nelični glagolski oblici spadaju u proste glagolske oblike, a ima ih pet:
1) infinitiv – imenuje samo radnju, a ne kazuje ni lice, ni vreme, ni način vršenja radnje;
2) glagolski pridev radni – označava radnju koja se vršila ili izvršila u prošlosti;
3) glagolski pridev trpni – označava da je na nekome ili nečemu vršena ili izvršena neka radnja;
4) glagolski prilog prošli – označava radnju koja se izvršila pre neke druge radnje, tj. izriče radnju koja se dogodila pre radnje predikata;
5) glagolski prilog sadašnji – označava radnju koja se vrši u isto vreme kad i neka druga radnja, tj. izriče radnju istovremenu radnji predikata.