Goran Pichler (1946. - 2026.)

Matematika, fizika, kemija, biologija, geologija...
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 20033
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 940 times
Been thanked: 1814 times
Gender:
Zodiac:

Post 07 Nov 2026, 13:02

Naš fizičar i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), akademik Goran Pichler umro je jučer u Zagrebu u 81. godini života, izvijestio je HAZU.

Rodio se 24. veljače 1946. u Zagrebu. Diplomirao je 1969. fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a 1975. doktorirao na Sveučilištu u Kielu s temama iz atomske i molekulske fizike. Od 1969. radio je u Institutu za fiziku u Zagrebu, kojemu je od 1979. do 1984. bio direktor. Bio je i voditelj Odjela za fiziku ioniziranih plinova, a predavao je i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

Bio je voditelj niza međunarodnih (SAD, Njemačka, Austrija) i domaćih projekata ostvarivši prepoznatljiva znanstvena postignuća u femtosekundnim laserskim istraživanjima te stvaranju i detekciji ultrahladnih molekula. Dokazao se kao vodeći znanstvenik u laserskoj, atomskoj i molekulskoj fizici u Hrvatskoj.

Za redovitog člana HAZU izabran je 2010., a od 2019. do 2022. bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU.

U dva mandata bio je predsjednik Hrvatskog fizikalnog društva. Bio je član Američkog društva za fiziku (American Physical Society), engleskog Instituta za fiziku (Institute of Physics), Europskog društva za fiziku (Europhysics Society) i Njemačkog društva za fiziku (Deutsche Physikalische Gesellschaft). Dobitnik je državne nagrade za znanost 2005. godine.


Potpisi su za budale.
User avatar
Pastir
Posts: 1992
Joined: 27 May 2025, 17:31
Has thanked: 1946 times
Been thanked: 812 times
Gender:
Zodiac:

Post 07 Nov 2026, 15:48

Upoznao sam ga prije dosta godina na jednom domjenku, ali nisam pratio njegova istraživanja. Bio je ugledan teorijski fizičar, toliko o njemu znam.

Počivao u miru.
Tehnologija je stablo bez korijena. Plod je gorak.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 20033
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 940 times
Been thanked: 1814 times
Gender:
Zodiac:

Post 07 Nov 2026, 20:35

Ja ga nisam upoznao, ali znam ponešto. Proučavao je ponašanje atoma i molekula pod djelovanjem vrlo kratkih laserskih impulsa, procese koji se odvijaju u nezamislivo kratkim vremenskim intervalima. Iz takvih istraživanja proizlaze bolji načini mjerenja, razumijevanje materijala i mogućnost upravljanja procesima na mikroskopskoj razini.

No da ne ostanemo samo na teoriji - femtosekundni laser recimo emitira impulse koji traju milijuntinke milijarditinke sekunde. Energija se predaje materijalu u vrlo kratkom vremenu, što omogućuje iznimno preciznu obradu. Zašto je to korisno? Kod konvencionalne laserske obrade materijal se često zagrijava, tali ili isparava. Toplina se pritom širi na okolinu i može oštetiti dijelove koje želimo sačuvati. Kod femtosekundnih impulsa energija se predaje tako brzo da se mogu ostvariti vrlo precizni učinci uza znatno ograničavanje toplinskog oštećenja okolnog materijala.

Primjene su razne, u oftalmologiji femtosekundni laseri rabe se u određenim postupcima refraktivne kirurgije i operacijama rožnice; u elektronici u preciznoj obradi poluvodiča i mikrostruktura; u proizvodnji stakla za rezanje, bušenje i oblikovanje bez klasičnih mehaničkih postupaka; u mikroelektronici za izradu vrlo sitnih struktura; u medicini za preciznu obradu biokompatibilnih materijala i površina implantata... To su već komercijalni proizvodi, industrijski strojevi i medicinski uređaji.
Potpisi su za budale.
User avatar
Pastir
Posts: 1992
Joined: 27 May 2025, 17:31
Has thanked: 1946 times
Been thanked: 812 times
Gender:
Zodiac:

Post 08 Nov 2026, 05:31

Odličan pregled. :thumbsup:

Dodao bih da postoji jedna česta zabluda: ako istraživanje ne proizvede patent, uređaj ili lijek, onda nema praktičnu vrijednost. To nije točno. Primjerice, razvoj precizne laserske spektroskopije može desetljećima unapređivati metode mjerenja, čak i ako izvorni laboratorij nikada ne proizvede komercijalni instrument.

Temeljna znanost proizvodi znanje i metode; industrija ih pretvara u tehnologiju, a tržište u novac. Ponekad je put između tih faza kratak, a ponekad traje desetljećima. Kod Pichlera vidimo sva tri elementa, ali ne u jednakoj mjeri.

Za popularizaciju znanosti mislim da je to zapravo vrlo dobra poruka: nije nužno da svaki fizičar izmisli nešto što će se prodavati. Važno je i to što je svojim radom povećao ono što čovječanstvo može izmjeriti, razumjeti i naposljetku napraviti.
Tehnologija je stablo bez korijena. Plod je gorak.