Prikupili smo gotovo 35 tisuća kuna. Do kraja kampanje ima 26 dana. Sve će to otići na nove aktivnosti. Plaća se i porez, dakako. Nismo mi Index i Matija Babić. Radimo pošteno i transparentno, zato i jesmo u problemima. Nikad nismo bili članovi neke političke stranke, nikad ni kune nismo dobili od grada i države, a promičemo kulturu. Organizirali smo više od tisuću koncerata, predavanja i predstavljanja knjiga; kod nas su izložbe na tjednoj bazi, a zakup galerije nitko ne plaća. Gostovali su u KCM-u svi etablirani džezisti i rokeri, a došao nam je i Jo Nesbø, svjetski poznat pisac koji je prodao četrdeset milijuna knjiga.
Otpočetka smo znali da će biti teško. Svima su puna usta kulture, ali u kulturu nitko ne želi ulagati. Čak i ljudi koji se žale da u Zagrebu nemaju kamo izaći ne shvaćaju što znači imati cjelodnevni program i koliko to košta. Nekima se ne sviđa što dovodimo primjerice Krešimira Mišaka. Nekima pak ne paše poezija. A stvar je u tome da uvijek moramo nešto imati kako bismo se pokrili. Od praznoga kluba ne možemo živjeti, pogotovo stoga što smo smješteni u elitnome dijelu, u zgradi koja je spomenik kulture. Preživjeli smo dva potresa, krpamo se na sve strane, a "rješenje" da puštamo narodnjake i mjesečno pravimo 300-400 tisuća kuna prometa nije naše rješenje, to nam nikad nije bio plan. Htjeli smo imati koncerte, izložbe, kazališne predstave, literarne večeri i sajmove OPG-ova s kvalitetnom hranom, a to smo i napravili. Drugi je par rukava što na našim prostorima takvo što nije isplativo. No ovo je dugoročni plan, jer ne možemo promijeniti situaciju ako prije toga ne naviknemo ljude na to da postoji nešto bolje od narodnjaka. Ovakav klub ne postoji nigdje u Hrvatskoj, revolucionarni smo. Svi to kažu. Samo, pitanje je hoćemo li izdržati, ne samo financijski, dok naša ideja ne postane isplativa.
