'Raz-dva-tri' (etimologija i značenje)

[Stitch]

Izdvojeno iz teme Hitlerov američki model.

Da te pitam, onako, u povjerenju: kakvo značenje pripisuješ pojmu ras? Ima li taj pojam kakve veze s Raškom i s prezimenom Rašić - mama mi je iz Rašića?

Raška i rasa nisu povezane riječi. Raška je vjerojatno dobila ime po gradu Rasu (u blizini Novog Pazara), a rasa po arapskoj riječi ra̕s (u značenju glava, porijeklo). Pojam nam je došao preko talijanskog (razza), francuskog (race) i njemačkog jezika (Rasse).

[Šabović Adis]

Raška i rasa nisu povezane riječi. Raška je vjerojatno dobila ime po gradu Rasu (u blizini Novog Pazara), a rasa po arapskoj riječi ra̕s (u značenju glava, porijeklo). Pojam nam je došao preko talijanskog (razza), francuskog (race) i njemačkog jezika (Rasse).

Pitao sam za ras - ne znači ti jedan?

Nego, jeste čuli za sarajevski safari?

[Pastir]

Pitao sam za ras - ne znači ti jedan?

Meni ne znači. A što je ovo drugo?

[Stitch]

Pitao sam za ras - ne znači ti jedan?

Ne, ali i ne može značiti, jer ras ne postoji - riječ glasi raz, od praslavenskog *raziti. Odnosi se na udaranje, rezanje - preneseno na prvi udarac ili takt u plesu ili vojnome maršu. No to je ritmizirano, kolokvijalno. Raz izvorno dakle znači udarac, usjek ili urez. Otud imamo i razum, poraziti, preneraziti se i slično.

Nego, jeste čuli za sarajevski safari?

Jesam, čini mi se. Ne sjećam se u kojem kontekstu.

[Pastir]

Ne, ali i ne može značiti, jer ras ne postoji - riječ glasi raz, od praslavenskog *raziti. Odnosi se na udaranje, rezanje - preneseno na prvi udarac ili takt u plesu ili vojnome maršu. No to je ritmizirano, kolokvijalno. Raz izvorno dakle znači udarac, usjek ili urez. Otud imamo i razum, poraziti, preneraziti se i slično.

„Raz, dva, tri“? Za to znam, ali iz neke pjesme.

[Šabović Adis]

Eto, @Pastir zna a @Stitch ne.

Kontekst? Kontekst je da su Sarajlije zapravo divljač (dolazili su tu mentalni bolesnici iz Ukrajine, Rusije itd. na sarajevsku periferiju, pa za određenu svotu novca ubijali snajperima Sarajlije). Ja divljač nisam, ni životinja uopšteno, kolikogod me neko smatrao životinjom tako da nikakav safari nadamnom ne priznajem. Apropo puzajućeg rasizma.
A možda to samo znači da nisam Sarajlija enough...

[Stitch]

„Raz, dva, tri“?

Upravo tako. Šabo nema pojma ni kako se zapravo broji.

Eto, @Pastir zna a @Stitch ne.

Što to? Ja sam uprava, ja znam sve.

[Šabović Adis]

Joj, Stič...

[Stitch]

[Pastir]

Nije to ta pjesma, ovu nikad nisam čuo.

[Šabović Adis]

Neate pojma:





BTW: što je Slovencu jaz Makedoncu je jas. Pa kozmos/kosmos i ostali folovi. Fore. I fazoni.

[Stitch]

BTW: što je Slovencu jaz Makedoncu je jas. Pa kozmos/kosmos i ostali folovi. Fore. I fazoni.

Nije to isto.

[Pastir]

Neate pojma:

Ova prva pjesma zvuči kao srpski „turbofolk“.

[Šabović Adis]

Nije to isto.

Normalno da nije, Slovenac nije isto što i Makedonac.

Ova prva pjesma zvuči kao srpski „turbofolk“.

Šta, Dragačevo?

[Pastir]

Šta, Dragačevo?

Pa skoro.

[Stitch]

Normalno da nije, Slovenac nije isto što i Makedonac.

Ne govorim o tome, govorim o glasovnim promjenama - kozmos (grčki ϰόσμος / kósmos: red; nakit; ures; uređeni svijet; svemir) jest starogrčka riječ, ali u hrvatski je ušla preko latinskoga. Prilagođena je domaćem fonetskom sustavu, pri čemu se suglasnik s između dva samoglasnika (intervokalno) ili na kraju riječi iza samoglasnika u izgovoru i pismu zamjenjuje sa z.

Jaz pak dolazi od praslavenskog *(j)azъ i staroslavenskog azъ, što je u ruskom, poljskom, hrvatskom, srpskom itd. postalo ja, s protetskim j. Završni je suglasnik z, koji ili ostaje ili ispada.

Sve to međutim nema nikakve veze s tim o čemu raspravljamo.

[Šabović Adis]

a) Ko mijenja te glasove i prilagođava, kada i gdje (navesti vrijeme i mjesto + 2 svjedoka)? Ne mijenjaju se valjda sami?!
b) Kako nešto ulazi a ne neko? U suštini isto pitanje.
c) Kako ono o čemu raspravljamo nema veze s onim o čemu raspravljamo? Možda nema veze s nama, ima veze s nekom drugom dvojicom?!

[Stitch]

Što bi ti sad, predavanje o prilagođivanju posuđenica i tuđica?

[Šabović Adis]

Aof...a ti bi priznanje bez dokaza?!

Jesi ti uprava - jesi. Znaš sve - znaš. Pričaj sad!

[Stitch]

Okej, idemo po redu. Rekao sam ti da to nije isto jer si pomiješao sve što se pomiješati može - glasove na kraju riječi (gdje se finalni suglasnik tehnički može obezvučiti, ali ne u hrvatskom, srpskom, bošnjačkom ili crnogorskom jeziku) i glasove u sredini, gdje m utječe na izgovor s [kozmos]. U fonetici moraš gledati što je u susjedstvu, zato izgovaraš npr. [pejzaž] iako izvorna francuska riječ glasi paysage.

Dalje, pomiješao si i transkribirane riječi s izvornim pravopisom. Koga briga kako strane izdavačke kuće nazivaju videoklipove na YouTubeu, tu su naslovi prilagođeni publici. Ukrajinac će napisati раз, a izgovoriti [raz] - baš poput nekoga iz ovih krajeva. No nisi sasvim u krivu, Rus će također napisati раз, sa z, a izgovoriti [ras], kratko i oštro. Zašto? Zato što se obezvučivanje finalnoga suglasnika u ruskome provodi strogo, a u ukrajinskom jeziku ne. Pazi međutim u čemu je problem - sintagma raz-dva-tri ne zahtijeva jednačenje po zvučnosti ni u ruskom ni u bilo kojem drugom slavenskom jeziku. Em svaki dio zadržava vlastiti naglasak (pa nema stapanja), em su oba glasa na granici riječi zvučna (z odnosno d). Zato su tvoji primjeri krajnje upitni.

Nađi štogod bolje, dokazi su ti anegdotalni.

[Pastir]

Nađi štogod bolje, dokazi su ti anegdotalni.

Slušat ćemo još ruske muzike? Ne sviđa mi se to. Ali tema je svejedno zabavna.

[Šabović Adis]

Tis počeo s klipovima, ne ja. I Stič. Vi ste krivi.

Stič, bi li ti bilo teško da se izražavaš na način da isključivo subjekt vrši radnju? Usput, zašto, naprimjer, Švabo izgovara Zarajevo kad lijepo piše Sarajevo? Jel mutav? Zašto Rujo piše Gitler i kilogerc, Oleksand a čita Al(j)eksandr, Rosija a čita Rasija? I on mutav? Vukovština ništa? Hvala!

[Šabović Adis]

A mogo bi i na one a-b-c pitalice odgovorit.

[Stitch]

Nema ti tu ni "krivaca" ni "zaslužnih", pogrešno shvaćaš jezik.

Nitko nije propisao da ćemo mi izgovarati, pojednostavnjeno, [lav nikolajevič tolstoj] i [moskva] ono što Rusi izgovaraju, opet pojednostavnjeno, [lev nikolajevič talstoj] i [maskva], tako se jednostavno standardiziralo. Posrijedi je proces, zahtijeva vrijeme i promatranje onoga što u jeziku postoji. Nijedan gramatičar ili leksikograf neće izmisliti nešto čega nema, bilo bi to kontraproduktivno. Uzimaju se većinske karakteristike, obilježja koja će najveći broj tzv. izvornih govornika prihvatiti bez većih trzavica. Manji broj tomu će se onda prilagoditi. A kako se jezik stalno mijenja, tako se mijenjaju i gramatike, rječnici, pravopisi... Ništa nije u kamen upisano. Ono što je danas pogrešno sutra može postati pravilom - a često tako i bude.

[Pastir]

Dobro objašnjeno.

Adise, ja nisam stavljao pjesme, ja sam se bunio.